KROMPIR, RIŽA I MED ZA BOLJE RASPOLOŽENJE

Hrana utiče na raspoloženje tako da djeluje na unos i sintezu serotonina u ćelijama mozga.

Serotonin je neurotransmiter odgovoran za postizanje zadovoljstva. Namirnice koje djeluju na smanjenje nivoa serotonina čine ljude manje raspoloženim, dok one koje povećavaju endogenu sintezu i njegov ulazak u ćelije mozga izazivaju porast raspoloženja.

Pravilan izbor namirnica može uspješno da djeluje u slučajevima depresije i ponekad čak da pomogne da se, kod pacijenata koji su na terapiji, lekovi svedu na minimum.

Kod depresije je ishrana veoma važna jer su pojedine namirnice u interakciji sa lijekovima koje pacijenti uzimaju. Tako oni koji uzimaju antidepresive moraju da izbjegavaju ribu iz konzervi, džigericu, pivo, crveno vino, parmezan, jer su to namirnice koje mogu da ometaju metabolizam lijeka u organizmu.

Preporučuje se hrana bogata ugljenim hidratima koji djeluju smirujuće na organizam. U ishrani oboljelih od depresije treba redovno u svakom obroku da bude ugljenih hidrata (tjestenina, krompir, riža, palenta, hljeb, žitarice, kolači, med). Dokazano je da šoljica čaja (matičnjak, đumbir) pred spavanje, zaslađena kašičicom meda pomaže da depresivne osobe lakše utonu u san.

Ustanovljeno je nedavno i da folna kiselina koja se nalazi u tamno zelenom lisnatom povrću i mahunarkama pozitivno utiče na raspoloženje. Zato se obrok sastavljen od blitve, špinata, sočiva, graška, soje preporučuje u svakodnevnom jelovniku.

Kod depresivnih osoba vrlo je važna i koncentracija magnezijuma u krvi, a u kokosu, na primjer, sadržana je velika količina tog minerala. Magnezijum se još naziva i antistresnim mineralom. Uz magnezijum se preporučuje i unos selena, koga ima u morskim plodovima i koštunjavom voću.

Preporučuje se:

agrumi i citrusno voće, alge, banane, bijelo meso, brokoli, čokolada, grašak, grožđe, jagode, kesten, kiseli kupus, kokos, sočivo, maslinovo ulje, med, sirće, plava riba, pšenica, sojino mlijeko, sveži kravlji sir, začini.

Ne preporučuje se:

alkohol, džigerica, loj i mast, so.

Kafa nekome prija

Kafa različito djeluje kod depresivnih osoba. Nekima pomaže u suzbijanju depresije, dok kod drugih ima suprotan efekat. Jedino je za alkohol dokazano da nakon kratkotrajne euforije, koja slijedi neposredno nakon pijenja, nastupa depresija, pa se preporučuje izbjegavanje svih vrsta alkoholnih napitaka.

(Vijesti.ba / NN)