VODA KAO LIJEK

Voda se ne kupuje u apoteci, ali da se kupuje, onda bi ljekar napisao: “Da signa: 8 čaša vode dnevno”

Život na našoj planeti Zemlji nastao je zahvaljujući vodi kao Božijem daru. Sva živa bića trebaju vodu za svoj opstanak. Voda nas liječi, smiruje i opušta. U mnogim kulturama i religijama voda se koristi za obrede, simbol je čistoće duha i veze sa božanskim … Mnogo je napisano o načinu upotrebe i oskudici vode u svijetu. I moja malenkost objavila je u ovom glasilu br. 17/738/02. (str.35) prilog šire percepcije pod naslovom “Bez vode nema života”. Zato će u narednim redovima biti riječi samo o “vodi kao lijeku”.

Svi koji su učili i naučili hemiju znaju da je voda neobična materija; ima izuzetno visoku tačku ključanja, veliki specifični toplotni kapacitet, a u čvrstom stanju ima manju gustoću nego u tekućem pa je led neobična čvrstoća koja ne tone u svojoj otopini. Osim toga, voda je bez sumnje najljepša materija. Voda je predivna i kao kap i kao pahuljica i kao oblak i kao slap i kao more i kao močvara… Riječi ne mogu biti dovoljne da se opiše Božija ljepota vode pa svoje divljenje prepustimo fotosima. Da ostavimo ushićenja: ovaj je prilog posvećen biološkoj ulozi vode i njenoj važnosti za zdravlje.

 

Najvažniji sastojak ljudskog organizma

Voda je i lijek, a voda kao voda, opet je iznimka. Za ovaj lijek ne trebamo ljekarski recept niti moramo ići (bar za sada) u apoteku. Vodu ne možemo predozirati, ne postoji toksična smrtonosna doza, što ne treba shvatiti doslovno… Interakcija s drugim lijekovima ne postoji. Možemo je uzimati prije, za vrijeme i poslije obroka. Optimalna doza: osam čaša dnevno (za zdravlje i ljepotu), kažu ljekari.

Voda je najvažniji sastojak ljudskog organizma. Bez zraka čovjek izdrži oko tri minute, bez hrane i do mjesec dana, bez vode najviše sedmicu dana. Svi biohemijski procesi zbivaju se u vodi, u vodenoj otopini. Voda je nužna za održavanje homeosteze (regulacije tjelesne temperature i kiselosti), i apsorpciju hranjivih materija. Voda je i transportni medij: prenosi minerale, vitamine, hranljive materije, te uklanja otpadne materije i toksine. Voda vlaži kožu, poboljšava mentalne funkcije i lučenja žlijezda. Dovoljna količina u stanici aktivira eceptore (primače) za anabolične (životne) procese u tijelu koji dovode do oporavka i poboljšavanja, jer omogućavaju ravnotežu dušika, sintezu bjelančevina, oslobađanje optimalne količine hormona, regulaciju autoimunih odgovora, povećanje oksidacije masnoća, obnovu gena (DNA), povećanje otpornosti od virusa…

 

Čovjekove potrebe za vodom

Čovjekov organizam sadrži prosječno 2/3 vide, Starenjem se količina vode smanjuje: zametak sadržava oko 90, novorođenče oko 75, a odrasli čovjek oko 70 postotaka vode. Najviše vode ima u krvi (83%), najmanje u kostima (22%). Količina vode varira zavisno i o spolu. Tijelo žene sadrži manje vode od tijela muškarca.

Dnevno naše tijelo gubi oko 2,5 litara vode. Najviše se vode gubi mokraćom (oko 1,5 litra), znojenjem (500-600 mL), sisanjem (500 mL) i izmetom (100 mL). Povećani gubitak vode javlja se kod proljeva, povraćanja, povećane tjelesne temperature, no može nastupiti i zbog alkohola ili kofeina. Izgubljenu vodu nadoknađujemo konzumiranjem tekućina (1200-1500 mL) i hrane (800-1000 mL), no dio vode (oko a300 mL) nastaje u našem tijelu oksidacijom hrane (metabolička voda).

Količina potrebne vode ovisi o fizičkim aktivnostima i klimatskim uvjetima. Smatra se da je minimalna dnevna potreba odrasloga čovjeka 20 – 25 grama po kilogramu tjelesne mase ili 1 mL vode na 1 kcal (1 kcal = 4m182 kj), što znači da treba dnevno u tijelo unijeti od 1,5 do 2 litra vode, a to je osam čaša.

Kod većih tjelesnih napora, te pri višim temperaturama zraka treba, dakako, piti više vode.

 

Dehidracija – uzroci i posljedice

Ako se zbog gubitka tjelesnih tekućina izgubi više od 1% tjelesne mase, javlja se dehidracija. U dehidriranoj stanici aktiviraju se katabolički (u protivnom smjeru) procesi koji dovode do hipoksije (nedostatak kisika u krvi) i oštećenja DNA, te dovode do ubrzanog starenja, propadanja mišića, veće osjetljivosti na radikale, viruse i autoimune bolesti. Gotovo su svi simptomi starosti rezultat stanične dehidracije.

Prvi znak dehidracije je žeđ. Čista voda najbolje utaljuje žeđ. Pića koja sadrže šećere, alkohol i druge otopljene materije povećavaju potrebu za vodom umjesto da je smanjuju, jer se pri razgradnji njihovih sastojaka troši voda. Drugi simptomi dehidracije su suhoća u ustima, gubitak tjelesne težine, povišena tjelesna temperatura, umor, razdražljivost, vrtoglavica, grčevi u rukama, smanjenje želje za hranom i smanjeno izlučivanje mokraće. Dehidracija slabi kratkoročno pamćenje i koncentraciju. Kod jačeg stupnja dehidracije javlja se crvenilo lica, upalost očiju, ubrzani rad srca, ubrzano disanje, izostanak suza, te mučnina i povraćanje. Gubitak vode do smanjenja tjelesne mase od 10 do 15% može završiti smrću. Dehidracija može biti akutna (npr. tokom sportskih takmičenja i intenzivnog treniranja), ali i hronična (dugotrajna) zbog nedovoljne nadoknade izgubljene tekućine.

Pijenje dovoljnih količina vode dobro utječe na zdravlje: poboljšava se ukupno zdravstveno stanje i pomaže u zaštiti od mnogih bolesti – spomenimo samo prehladu, zatvor, infekcije mokraćnih puteva, nastajanje bubrežnih kamenaca, karcinoma, potom glavobolju, bolove u leđima i astmu. Voda poboljšava mentalne funkcije, smanjuje rizik od artritisa i srčanih bolesti, sprječava karijes, pomeže pri mršavljenju. Voda je važna i za ljepotu. Poboljšava izgled jer je dobro navlažena koža mekša i nježnija, te otpornija na stvaranje bora i celulita. Voda pomaže mršavljenju, jer čaša vode prije jela ili umjesto obroka stvara osjećaj sitosti, usto ubrzava metabolizam, a time trošenje masnoća. Dovoljno vode tokom vježbanja povećava potrošnju energije i smanjuje tjelesne zalihe. Na kraju podsjećamo da je voda nužna za održavanje čistoće, a čistoća je – kaže narodna poslovica – pola zdravlja.

Preporod